Alzheimerova bolest (AB)

Rizik od oboljevanja od AB i drugih demencija jako raste sa starenjem. Oko 10% do 12% populacije će imati demeciju sa 65 godina, sa povećavanjem rizika do 50% kod onih koji dostignu 100 godina.

Generalno, „kasni početak” AB počinje poslije 65 godine i ne smatra se nasljednom. „Rani početak” AB počinje prije 65 godine, broji 5% do 10% ukupnog broja AB i najvjerovatnije je genetski povezan.

Genetska povezanost

Alzheimerova bolest čini se da je uzrokovana sa različitim ne baš jasnim faktorima. Tri gana, čija normalna funkcija nije još određena, su povezana sa rijetkim oblikom Rane familijarne ove bolesti još nazvana Alzheimerova bolest tip 3 ili AB3). Određene mutacije na svakom od ovih gena (poznatih kao PSEN1, PSEN2 i APP) produkuju abnormalne proteine koji dovode do AB. Postoji 50% šanse da će genska mutacija biti prenesena na svako od djece osobe sa ovom mutacijom. Do sad, mutacije na ova tri gena su pronađene kod veoma malog broja porodica.

Trenutno, testiranje presenilin 1 gen (PSEN1 na hromosomu 14), presenilin 2 gen (PSEN2 na hromosomu 1) i amiloid prekursor protein gen (APP na hromosomu 21) nije dostupno komercijalno, ali se koristi za istraživačke svrhe.

Ostali geni koji su identificirani i povezani su sa kasnom AB još uvijek se ne misli da su direktni uzrok. Ovi „suspektni” geni mogu objasniti zašto je povećan rizik za razvoj kasne AB kod osoba koji imaju pogođenog člana porodice. ApoE gen je najjasnije utvrđen suspektni gen za kasnu AB. Ovaj gen usmjerava produkciju apolipoproteina E, protein koji se veže sa lipidima i stvara lipoprotein, glavna komponenta Very Low Density Lipoproteins (VLDL). Ovi lipoproteini su odgovorni za transport viška holesterola kroz krv do jetre gdje se obrađuje. Svi imaju dvije kopije ApoE gena koji postoji u tri forme (e2, e3, i e4). Prisustvo ApoE e4 alela je povezan sa većinom porodičnih slučajeva i sa povećanim rizikom od AB.

Rizik AB može varirati sa etničkom pripadnosti, Afro-amerikacnci imaju 4 puta veći rizik i Latinoamerikanci 2 puta veći rizik od bijelaca. Ostali faktori koji su povezani sa AB su inzulin rezistencija – metabolički poremećaji, visok krvni pritisak, dylipidemia, upalni markeri i diabetes. Mnoge osobe sa Downovim sindromom (DS) , uzrokovan sa abnormalnom trisomijom 21, će pokazati neke mentalne promjene povezane sa AB, obično u vrijeme 40 –tih ili 50-tih godina. Patološki nalaz mozga kod ovih odrasli (DS) osoba je veoma sličan sa nalazom nađenim kod AB. Višak hromosoma 21 uzrokuje povećanu produkciju proteina koji se akumulira i formira senilne plakove slične onima kod AB. Članovi porodice osoba sa DS nemaju povećan rizik od AB jer nemaju višak hromosoma 21.

Testovi

Ne postoje dostupni laboratorijski testovi koji bi dijagnosticirali AB tokom života. Trenutno, jedina definitivna dijagnoza AB je mikroskopski pregled tkiva mozga nakon smrti. Patolozi traže senilne plakove i neurofibrilarne čvorove karakteristične za AB. Obzirom da se plakovi i čvorići vide i kod normalnog starenja, uzorak se mora uporediti sa kontrolnim uzorkom normalnog tkiva mozga od osobe istih godina kao i pacijent.

Doktori mogu postaviti prilično tačnu dijagnozu AB koristeći različite testove i procedure kako bi isključili druge uzroke demencije. Kada neko pokazuje simptome demencije, doktor ce analizirati ličnu i porodičnu anamnezu (kroz nekoliko generacija); uraditi fizikalni pregled; odrediti godinu pojave simptoma i uraditi neuropsihološke testove za mjerenje mamorije, jezičkih sposobnosti i ostalih spoznajnih funkcija. Doktor može koristiti raspon od laboratorijskih testova da isključi bolesti i stanja koja bi mogla uticati na pacijentovu memoriju. Takođe mogu koristiti MRI, CT za dijagnozu traume, tumora ili moždanog udara koji mogu uzrokovati demenciju i tragati za atrofijom mozga – koja može biti prisutna kasnije u AB. Ako doktor sumnja na AB, može uraditi laboratorijske testove (tabela 1) za razlikovanje između AB i drugih oblika demencija i provjera genetskih faktora.

Tabela 1. Testovi za pomoć u kategorizaciji demencije

Test	Uzorak	Povezan sa
Vitamin B12	Krv	B12 nedostatak
T4	Krv	Tiroidna funkcija
TSH	Krv	Tiroidna funkcija
CBC	Krv	Anemija, infekcija
Elektroliti	Krv	Na+, K+, Cl-, CO2  i pH
Sedimentacija	Krv	Upala
HIV antitijelo	Krv	AIDS
RPR (rapid plasma reagin)	Krv	Sifilis
Skrining na droge	Urin	Ilegalna upotreba droga

{modal url=index.php?option=com_content&view=article&id=436}Tabela 2 Ostali testovi koji pomažu kategorizaciji demencije{/modal}

Tretman

Trenutno ne postoji prevencija ili lijek za AB. Ljudi mogu živjeti sa AB 1 do 25 godina, ali prosjek je 8-10 godina. Tretman se sastoji u pokušaju usporavanja progresije bolesti, smanjivanja simptoma, pružanje pacijentima i skrbnicima podršku i edukaciju. U ranim stadijima bolesti, pacijenti mogu živjeti prilično normalan život sa malom pomoći kao što su memorijska pomagala i struktuirano okruženje. Ovo je period kad osoba može praviti planove i učestvovati u odlukama o budućoj skrbi.

Rana dijagnoza AB može omogućiti pacijentima da dobiju oređeni benefit od inhibitora holinesteraze, lijekovi koji čuvaju intelektualne sposobnosti čuvajući funkciju acetilholina, kao galantamin, donepezil i rivastigmin. Kad god je moguće, ostali lijekovi koje pacijent uzima se procjenjuju, i ukidaju im se svi lijekovi koji mogu pogoršati zbunjenost, kao što su depresivi CNS-a, antihistaminici, pilile za spavanje i analgetici.

Tokom progresije AB antidepresivi i drugi lijekovi mogu se koristiti u malim dozama skupa sa promjenama okruženja sa namjeroma da se napravi kućno okruženje da se popravi osobnost , problemi u ponašanju kao depresija, agitacija, paranoa i nasilje i da se osoba osjeća što ugodnije.

Iako su trenutna istraživanja određenih supstanci ( njihovih zaštitnih i terapeutskih učinaka) obećavajuća, još uvijek se ne mogu preporučiti specifična sredstva. Svaki od njih je udružen sa riziko faktorima i neželjenim efektima. Buduće studije su potrebne da odrede njihovu stvarnu efektivnost i sigurnost.

Literatura

Anderson, H. and Kuljis, R. (2008 November 24). Alzheimer Disease. EMedicine . Available online at http://emedicine.medscape.com/article/1134817-overview through http://emedicine.medscape.com. Accessed April 2009.

Alvarez, N. (Updated 2008 January 10). Alzheimer Disease in Individuals With Down Syndrome. EMedicine . Available online at http://emedicine.medscape.com/article/1136117-overview through http://emedicine.medscape.com. Accessed April 2009.

(Updated 2009 February 24) Alzheimer's Disease Fact Sheet. National Institute on Aging, Alzheimer's Disease Education & Referral Center . Available online at http://www.nia.nih.gov/Alzheimers/Publications/adfact.htm through http://www.nia.nih.gov. Accessed April 2009.

(2009 March 17). Scientists Report Important Step in Biomarker Testing for Alzheimer's Disease. National Institute on Aging, Alzheimer's Disease Education & Referral Center . Available online at http://www.nia.nih.gov/Alzheimers/ResearchInformation/NewsReleases/

PR20090317biomarkers through http://www.nia.nih.gov. Accessed April 2009.

Brown Rodgers, A. (2008 September). Alzheimer's Disease: Unraveling the Mystery. National Institute on Aging, Alzheimer's Disease Education & Referral Center . Available online at http://www.nia.nih.gov/Alzheimers/Publications/Unraveling/ through http://www.nia.nih.gov. Accessed April 2009.

(2009). 2009 Alzheimer's Disease Facts and Figures. Alzheimer's Association . PDF available for download at http://www.alz.org/national/documents/report_alzfactsfigures2009.pdf through http://www.alz.org. Accessed April 2009.

Sources Used in Previous Reviews

Thomas, Clayton L., Editor (1997). Taber's Cyclopedic Medical Dictionary. F.A. Davis Company, Philadelphia, PA .

Pagana, Kathleen D. & Pagana, Timothy J. (2001). Mosby's Diagnostic and Laboratory Test Reference 5th Edition: Mosby, Inc., Saint Louis, MO.

Sloane, P. (1998, November 1). Advances in the Treatment of Alzheimer's Disease. American Family Physician by the American Academy of Family Physicians . Available online at http://www.aafp.org/afp/981101ap/sloane.html through http://www.aafp.org.

Eastman, P. (2002 March). Keeping Alzheimer's at Bay, Early Diagnosis Keeps Patients Functioning Longer. AARP Bulletin Online . Available online at http://www.aarp.org/bulletin/departments/2002/health/0310_health_1.html through http://www.aarp.org.

McConnell, S. , et. al. Unraveling the Mysteries of Alzheimer's Disease: Exciting New Developments in Research. From panel sponsored by the Alzheimer's Association . Available online at http://www.asaging.org/am/cia2/alzheimer.html through http://www.asaging.org.

Galasko, D., et. al. (1998). High Cerebrospinal Fluid Tau and Low Amyloid b42 Levels in the Clinical Diagnosis of Alzheimer Disease and Relation to Apolipoprotein E Genotype. Arch Neurol , vol (55) pages (937-945). Available online at http://archneur.ama-assn.org/issues/v55n7/abs/noc7433.html through http://archneur.ama-assn.org.

ARF (1996-2002). Standard Medical Workup for Alzheimer's Disease. Alzheimer Research Forum . Available online at http://www.alzforum.org/members/research/treatment_guide/workup.html through http://www.alzforum.org.

Family Caregiver Alliance. Fact Sheet: Alzheimer's Disease . Available online at http://www.caregiver.org/factsheets/diagnoses/alzheimersC.html through http://www.caregiver.org.

Bird, T. (2001 June 22 last update). Alzheimer Overview. GeneReviews . Available online through http://www.genetests.org.

Gottlieb, F. and Lambert, J. G. (2002, January 2, last update). Alzheimer's Disease. MEDLINEplus . Available online at http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/000760.htm.

Miller, M. (1998 February 18). 26 national Alzheimer's Disease Centers Collaborate on Study of the Utility of Genetic Testing for Alzheimer's. National Institutes of Health News Release . Available online at http://www.nia.nih.gov/news/pr/1998/02%2D18.htm through http://www.nia.nih.gov.

NIH (2000). Progress report on Alzheimer's disease, taking the next steps. NIH Publication No. 00-4859 . Available online at http://www.alzheimers.org/pubs/prog00.htm#Introduction through http://www.alzheimers.org.

UniSci (2002, April 08). New Approaches Seen For Early Alzheimer's Diagnosis. Daily University Science News . Review of two studies found in Neuropsychology, Vol 16 (2). Available online at http://unisci.com/stories/20022/0408025.htm through http://unisci.com.

Eldercare (2002 February 28, last update). Is it Alzheimer's …or Just Forgetfulness? Sponsored by Nebraska's Area Agencies on Aging . Available online at http://nncf.unl.edu/eldercare/info/lifeline/LLforget.html through http://nncf.unl.edu.

Hain, T. (2000 February 13). Alzheimer's Disease. Neurology, Northwestern University Medical School . Available online at http://www.neuro.nwu.edu/meded/behavioral/alzheimers.html through http://www.neuro.nwu.edu.

Kleiner-Fisman, G., Updated by (2002 January 2, last update). CSF Collection. MEDLINEplus . Available online at http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003428.htm.

Boston University Medical Center, Clinical Research & Resource Center: Alzheimer's Disease, Brain Tissue Donation. Available online at http://www.bu.edu/alzresearch/brain_tissue_don.htm through http://www.bu.edu.

Michigan Alzheimer's Disease Research Center. Available online at http://www.med.umich.edu/madrc/supplemental.html through http://www.med.umich.edu.

Autori

Robert C. Green, M.D., M.P.H. Professor of Neurology, Genetics and Epidemiology. Director, Alzheimer's Disease Clinical and Research Program. Boston University Schools of Medicine and Public Health, Boston, MA.

Ian R.A. Mackenzie, MD FRCPC. Department of Pathology, Vancouver General Hospital, British Columbia, Canada.