Povećane razine specifičnih biomarkera u krvi značajno su povezane sa prevalencijom i stepenom Alzheimerove bolesti (AD), ali ne i sa rizikom od pojave novih bolesti. Protein klusterin, također poznat kao apolipoprotein J, nađen je u povećanim koncentracijma u mozgu i cerebrospinalnoj tečnosti kod pacijenata sa AD te je predložen da se uključi u patogenezu AD.
Znanstvenici sa Erasmus University Medical Center (Rotterdam, Nizozemska) analizirali su plazmatske razine klusterina izmjerene na početku 1997-1999, kod 60 pojedinaca sa AD bolesti, slučajnih podgrupa sa 926 sudionika, te je dodatno kod 156 sudionika dijagnosticiran AD u prosjeku od 7,2 godina praćenja, sve do januara 2007. Klusterin razine analizirane su pomoću multipleks imunoeseja na ljudima različitih profila analiza na Rules-Based Medicine's multipleksnom laboratoriju za ispitivanje biomarkera (
Znanstvenici su otkrili da se vjerojatnost pojave AD povećava sa povećanjem plazmatske razine klusterina, a izgledi povećani 63% za svaku standardnu devijaciju sa povećanjem razine klusterina, nakon adaptacije u odnosu na dob, spol, stupanj obrazovanja, status apolipoproteina E, dijabetes, pušenje, koronarnu bolest srca, hipertenziju. Među bolesnicima sa AD, veće koncentracije klusterina bile su povezane sa težim bolestima. Tu nije bilo statistički značajne povezanosti razine klusterina u plazmi sa novim AD tijekom ukupnog praćenja ili s novim AD za vrijeme ili nakon tri godine bolesti. Rezultati za sve-uzrokovane demencije i vaskularne demencije su bile slične. Autori istraživanja zaključili da podaci iz opće populacije pokazuju da su povećane razine klusterina u plazmi povezane sa pojavom AD i veće su kod teških oblika AD. Međutim, povećana razina klusterina ne prethodi razvoju AD i stoga nisu potencijalni rani marker subkliničke bolesti. Studija je objavljena u aprilu 2011. godine, izdanje Journal of American Medical Association (JAMA).