Antinuklearna antitijela (ANA)

Redakcija LabMedicina.org

ANA test je primarni skrining test za otkrivanje autoimunih bolesti, uključujući sistemski eritemski lupus i druge bolesti vezivnog tkiva.

Antinuklearna antitijela (ANA) predstavljaju široku i heterogenu grupu autoantitijela usmjerenih protiv različitih struktura u ćelijskom jedru i citoplazmi vlastitih ćelija. Standardni ANA test služi kao primarni skrining u kliničkoj medicini za otkrivanje prisutnosti sistemskog autoimunog odgovora, gdje imuni sistem pogrešno prepoznaje vlastite ćelijske komponente kao strane i pokreće upalni proces.

Kome se test preporučuje

Ovaj test se preporučuje pacijentima kod kojih postoji klinička sumnja na sistemsku autoimunu bolest vezivnog tkiva. Ljekar ga najčešće traži u sljedećim situacijama:

  • Sumnja na sistemski eritemski lupus (SLE)
  • Sumljivi simptomi poput neobjašnjenog dugotrajnog bolovanja u zglobovima (artralgije) i mišićima
  • Karakteristični kožni osipi (poput leptirastog osipa na licu) i osjetljivost na sunčevu svjetlost
  • Dijagnostika Sjogrenovog sindroma, sklerodermije, dermatomiozitisa ili polimiozitisa
  • Sumnja na autoimuni hepatitis ili mješovitu bolest vezivnog tkiva (MCTD)
  • Dugotrajna neobjašnjena groznica, hronični umor i oticanje zglobova

Priprema i uzorak

Za testiranje se uzima venska krv. Priprema u vidu gladovanja nije striktno neophodna. Međutim, ključno je obavijestiti ljekara o svim lijekovima koje pacijent koristi (npr. pojedini antihipertenzivi, antiaritmitici ili antikonvulzivi), jer određeni medikamenti mogu uzrokovati takozvani lijekovima inducirani lupus i dati lažno pozitivan ANA test.

Tumačenje nalaza

Rezultat ANA testa najčešće se izvještava kao pozitivan ili negativan, uz navođenje titra i specifičnog uzorka obojenja (npr. homogeno, mrljasto, nukleolarno) kada se koristi metoda indirektne imunofluorescencije. Pozitivan nalaz ukazuje na prisustvo autoimunog procesa, ali sam po sebi ne postavlja konačnu dijagnozu. Visoki titrovi snažnije sugerišu na sistemsku bolest poput SLE. Važno je znati da nizak pozitivan titar ANA može biti prisutan i kod potpuno zdravih osoba, naročito kod starijih populacija, kao i tokom ili nakon nekih virusnih infekcija. Negativan nalaz obično sa velikom vjerovatnoćom isključuje aktivni SLE.

Važne napomene

ANA test ima visoku osjetljivost, ali nisku specifičnost, što znači da pozitivan test zahtijeva dalju dijagnostičku obradu – poput testiranja na specifična ENA antitijela (npr. anti-dsDNA, anti-SS-A, anti-Sm). Metodologije testiranja i pragovi detekcije variraju među laboratorijama, stoga se svi nalazi moraju tumačiti isključivo u kontekstu pacijentovih simptoma od strane ljekara specijaliste.