Bikarbonati (HCO3-)

Redakcija LabMedicina.org

Mjerenje bikarbonata u krvi pomaže u procjeni acidobaznog statusa organizma i dijagnostici poremećaja rada bubrega i pluća.

Bikarbonati predstavljaju negativno naelektrisani jon (anion) koji igra presudnu ulogu u održavanju acidobazne ravnoteže u ljudskom tijelu. Zajedno sa ostalim elektrolitima poput natrijuma, kalijuma i hlorida, bikarbonati održavaju električnu neutralnost tečnosti u organizmu i omogućavaju stabilnu vrijednost pH krvi, što je od ključnog značaja za pravilan rad svih organa i enzimskih sistema. Bubrezi i pluća su glavni organi odgovorni za regulaciju nivoa bikarbonata: bubrezi ih reapsorbuju, stvaraju ili izlučuju putem urina, dok pluća prilagođavaju izlučivanje ugljičnog dioksida. Mjerenje bikarbonata u krvi daje uvid u sposobnost organizma da kompenzuje metaboličke i respiratorne poremećaje.

Kome se test preporučuje

Testiranje nivoa bikarbonata u krvi obično je dio rutinskog elektrolitnog panela ili gasnih analiza krvi. Preporučuje se u sljedećim kliničkim situacijama:

  • Simptomi acidobaznog poremećaja: Hronični umor, mučnina, povraćanje, zbunjenost ili otežano disanje.
  • Procjena i praćenje bubrežnih bolesti: Bubrežna insuficijencija direktno utiče na reapsorpciju bikarbonata.
  • Praćenje respiratornih oboljenja: Hronična opstruktivna bolest pluća (HOPB) i drugi poremećaji disanja.
  • Procjena teških dehidracija: Izazvanih dugotrajnim proljevima ili intenzivnim povraćanjem.
  • Monitorisanje pacijenata u jedinici intenzivne njege: Praćenje metaboličkog statusa kod kritično oboljelih.

Priprema i uzorak

Uzorak za analizu bikarbonata najčešće je venska krv iz lakatne vene, mada se u sklopu gasnih analiza može koristiti i arterijska krv. Za ovaj test obično nije potrebna posebna priprema pacijenta, niti strogo suzdržavanje od hrane, osim ako se analiza ne radi u sklopu šireg panela pretraga koje zahtijevaju post. Prilikom uzimanja i transporta uzorka izuzetno je važno pravilno rukovanje – epruveta mora biti zatvorena i obrađena u najkraćem roku kako bi se spriječio gubitak ugljičnog dioksida u vazduh, što bi uzrokovalo lažno niske rezultate. Obavijestite ljekara o upotrebi lijekova poput diuretika ili antacida koji mogu promijeniti nivo bikarbonata.

Tumačenje nalaza

Rezultati mjerenja bikarbonata procjenjuju se u sklopu opšteg stanja pacijenta i drugih elektrolita.

Povišene vrijednosti bikarbonata u krvi (metabolička alkaloza) mogu ukazivati na gubitak kiselina iz želuca usljed učestalog povraćanja, prekomjernu upotrebu diuretika, Cushingov sindrom ili kompenzaciju hronične respiratorne acidoze kod bolesti pluća.

Snižene vrijednosti bikarbonata (metabolička acidoza) najčešće su posljedica dijabetičke ketoacidoze, hroničnog zatajenja bubrega, teškog proljeva pri kojem se gube bazni sokovi, mliječne acidoze ili trovanja supstancama poput aspirina ili metanola. Takođe mogu predstavljati kompenzaciju za respiratornu alkalozu.

Važne napomene

Samostalan nalaz bikarbonata rijetko pruža potpunu dijagnostičku sliku. Za precizno tumačenje acidobaznog statusa neophodno je uporediti nivo bikarbonata sa pH vrijednošću krvi, parcijalnim pritiskom ugljičnog dioksida (pCO2) i nivoom ostalih elektrolita (anionski procjep). Referentni intervali mogu se razlikovati u zavisnosti od analizatora i laboratorijskih metoda, kao i od toga da li je uzorak venska ili arterijska krv.