Homocistein

Redakcija LabMedicina.org

Mjerenje nivoa homocisteina u krvi pomaže u procjeni kardiovaskularnog rizika te otkrivanju nedostatka vitamina B12 i folne kiseline.

Homocistein je aminokiselina koja prirodno nastaje u organizmu tokom intermediate metabolizma metionina, esencijalne aminokiseline unesene hranom. Za njegovu pravilnu razgradnju i pretvaranje u druge korisne spojeve neophodne su adekvatne koncentracije vitamina B12, vitamina B6 i folne kiseline (vitamina B9). Mjerenje nivoa homocisteina u krvi važno je jer povišene vrijednosti mogu djelovati toksično na unutrašnji sloj krvnih sudova (endotel), poticati stvaranje krvnih ugrušaka i ubrzati proces ateroskleroze.

Kome se test preporučuje

Određivanje koncentracije homocisteina preporučuje se pojedincima kod kojih postoji sumnja na poremećaj metabolizma B vitamina, kao i osobama sa povećanim rizikom od vaskularnih oboljenja.

  • Osobama sa ranom pojavom kardiovaskularnih bolesti, srčanog ili moždanog udara u porodici.
  • Pacijentima sa neobjašnjivim venskim trombozama ili plućnom embolijom.
  • Osobama kod kojih se sumnja na nedostatak vitamina B12 ili folne kiseline.
  • Pacijentima sa simptomima megaloblastne anemije ili neurološkim smetnjama.
  • Dječijem uzrastu ili mladim osobama kod kojih postoji sumnja na rijetki nasljedni poremećaj metabolizma (homocistinurija).

Priprema i uzorak

Za ovu analizu koristi se uzorak venske krvi. Preporučuje se da pacijent gladuje 10 do 12 sati prije uzimanja krvi (post na prazan stomak), jer unos hrane bogate proteinima može privremeno izmijeniti nivo homocisteina. Također je važno obavijestiti ljekara o uzimanju suplemenata koji sadrže B vitamine, jer oni mogu značajno sniziti koncentraciju homocisteina i uticati na tačnost nalaza.

Tumačenje nalaza

Povišena koncentracija homocisteina u krvi naziva se hiperhomocisteinemija. Blago do umjereno povišeni nivoi najčešće su posljedica nedovoljnog unosa ili slabe apsorpcije vitamina B12, B6 ili folata, ali mogu biti povezani i sa pušenjem, konzumacijom alkohola, smanjenom funkcijom bubrega, hipotireozom te primjenom nekih lijekova. Izrazito visoke vrijednosti uočavaju se kod rijetkih genetskih poremećaja poput homocistinurije. Snižene vrijednosti homocisteina se rijetko viđaju i uglavnom nemaju direktan klinički značaj.

Važne napomene

Samostalno povišen homocistein ne predstavlja specifičnu dijagnozu nego indikator rizika. Referentne vrijednosti zavise od dobi, spola i specifične analitičke metode koju primjenjuje laboratorija. Zbog toga se rezultati uvijek moraju tumačiti u sklopu cjelokupne kliničke slike i ostalih laboratorijskih nalaza.