Kalij (K)

Redakcija LabMedicina.org

Određivanje nivoa kalija u krvi ključno je za procjenu elektrolitskog balansa, funkcije bubrega, te pravilnog rada srca i mišićnog sistema.

Kalij je jedan od najvažnijih elektrolita u ljudskom tijelu i primarni je unutarćelijski kation koji učestvuje u održavanju membranskog potencijala ćelija. Njegova prisutnost u tačno određenim koncentracijama od presudne je važnosti za pravilno funkcionisanje neuromuskularnog sistema, prijenos živčanih impulsa i kontraktilnost srčanog mišića. Bubrezi igraju glavnu ulogu u regulaciji nivoa kalija u organizmu, izlučujući višak putem urina. Mjerenje seruskog kalija omogućava brzu procjenu hidracijskog i elektrolitskog statusa pacijenta te otkrivanje potencijalno životno ugrožavajućih poremećaja ritma.

Kome se test preporučuje

Testiranje nivoa kalija u krvi dio je rutinske laboratorijske dijagnostike, ali je i ključni test u urgentnim stanjima. Preporučuje se u sljedećim kliničkim okolnostima:

  • Dijagnostika i praćenje hronične ili akutne bubrežne insuficijencije
  • Pojava srčanih aritmija i neobjašnjivih promjena u elektrokardiogramu (EKG)
  • Praćenje pacijenata koji uzimaju diuretike, antihypertenzive ili kardiotonične lijekove
  • Simptomi izražene opšte slabosti, grčeva u mišićima ili paralize
  • Procjena stanja pacijenata sa teškom dehidracijom, dugotrajnim povraćanjem ili proljevom
  • Praćenje pacijenata na hemodijalizi ili intenzivnoj njezi

Priprema i uzorak

Za analizu se koristi uzorak venske krvi. Posebna priprema u smislu gladovanja uglavnom nije neophodna, osim ako se kalij ne radi u sklopu šireg panela pretraga. Izuzetno je važno primijeniti pravilnu tehniku vađenja krvi kako bi se spriječila hemoliza, odnosno raspadanje crvenih krvnih zrnaca u epruveti. Prije vađenja krvi izbjegava se dugotrajno stezanje ruke poveskom i pretjerano stiskanje šake, jer to može izazvati lažno povišene rezultate u uzorku.

Tumačenje nalaza

Odstupanja nivoa kalija od normalnih vrijednosti svrstavaju se u dvije osnovne kategorije koje zahtijevaju pažljivo medicinsko praćenje:

  • Povišene vrijednosti (hiperkalijemija): Najčešće su posljedica smanjene bubrežne funkcije, primjene nekih lijekova, masivnog oštećenja tkiva ili nedostatka aldosterona. Teška hiperkalijemija predstavlja urgentno stanje zbog rizika od opasnih poremećaja srčanog ritma.
  • Snižene vrijednosti (hipokalijemija): Obično nastaju uslijed prekomjernog gubitka tečnosti putem probavnog trakta ili urina, upotrebe diuretika koji ne štede kalij, te nedovoljnog unosa hranom, a manifestuju se mišićnom slabošću i aritmijama.

Važne napomene

Prilikom tumačenja povišenih vrijednosti uvijek treba imati na umu mogućnost pojave pseudohiperkalijemije, koja nastaje van tijela uslijed hemolize uzorka, produženog stajanja krvi prije centrifugiranja ili izrazito visoke koncentracije trombocita i leukocita. Referentne vrijednosti variraju ovisno o tome da li se analiza radi iz seruma ili plazme, kao i o primijenjenoj laboratorijskoj metodologiji.