Kloridi su jedan od najvažnijih elektrolita u ljudskom organizmu i predstavljaju dominantni negativno naelektrisani jon (anion) u vanćelijskoj tečnosti. Zajedno sa natrijumom, kalijumom i bikarbonatima, kloridi igraju ključnu ulogu u održavanju pravilne raspodjele tečnosti u tijelu, očuvanju osmotskog pritiska te održavanju kiselinsko-bazne ravnoteže (pH vrijednosti krvi). Bubrezi imaju glavnu ulogu u regulaciji nivoa klorida u krvi, filtrirajući ih i reapsorbujući u zavisnosti od potreba organizma. Mjerenje koncentracije klorida izuzetno je važno za dijagnostiku i praćenje poremećaja elektrolitnog statusa, dehidracije, kao i kompleksnih poremećaja rada bubrega i metabolizma.
Kome se test preporučuje
Mjerenje nivoa klorida najčešće se vrši u sklopu rutinskog panela elektrolita ili metaboličkog panela, ali i kod specifičnih kliničkih indikacija. Test se preporučuje:
- Osobama sa simptomima dehidracije ili prekomjerne akumulacije tečnosti (edema).
- Pacijentima s hroničnim ili akutnim oboljenjima bubrega radi praćenja njihove funkcije.
- Osobama koje pate od dugotrajnog povraćanja, proljeva ili prekomjernog znojenja.
- Kao dio evaluacije kiselinsko-baznih poremećaja (metaboličke acidoze ili alkaloze).
- Pacijentima koji se nalaze na terapiji diureticima, kortikosteroidima ili dobijaju intravenske infuzije.
- Pri dijagnostici endokrinih poremećaja poput Addisonove bolesti ili Cushingovog sindroma.
Priprema i uzorak
Za određivanje nivoa klorida koristi se uzorak venske krvi (serum ili plazma), a u određenim slučajevima može se analizirati i 24-satni uzorak urina. Posebna priprema pacijenta uglavnom nije potrebna, osim ako se test ne radi u sklopu šireg panela pretraga koje zahtijevaju izbjegavanje hrane nekoliko sati prije vađenja krvi. Izuzetno je važno obavijestiti ljekara o svim lijekovima koje pacijent uzima, jer pojedini lijekovi (poput nekih diuretika, antacida ili hormonalnih preparata) mogu značajno uticati na koncentraciju klorida u krvi.