Kortizol je ključni glukokortikoidni hormon koji sintetizira i luči kora nadbubrežne žlijezde pod kontrolom adrenokortikotropnog hormona (ACTH) iz hipofize. Poznat kao primarni hormon stresa, kortizol igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina, održavanju krvnog pritiska, kontroli upalnih procesa i prilagođavanju organizma na fizički ili psihički stres. Lučenje kortizola ima izražen diurnosni (dnevni) ritam, sa najvišim nivoom rano ujutro i najnižim vrijednostima u kasnim večernjim satima.
Kome se test preporučuje
Određivanje koncentracije kortizola preporučuje se kod sumnje na poremećaje u radu nadbubrežnih žlijezda ili poremećaj osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Indikacije obuhvataju:
- Sumnju na Cushingov sindrom (simptomi: centralna gojaznost, zaobljeno lice, crvene strije, hipertenzija, mišićna slabost).
- Sumnju na Addisonovu bolest ili insuficijenciju nadbubrežne žlijezde (simptomi: hronični umor, gubitak na težini, hiperpigmentacija kože, hipotenzija).
- Evaluaciju slučajno otkrivenih promjena (incidentaloma) na nadbubrežnim žlijezdama.
- Procjenu funkcije hipofize kod sumnje na hipopituitarizam.
Priprema i uzorak
Zbog izražene diurnosne varijabilnosti, vrijeme uzimanja uzorka je od presudne važnosti. Standardno mjerenje jutarnjeg kortizola u krvi vrši se najčešće između 7:00 i 9:00 sati ujutro, nakon noćnog posta i kraćeg mirovanja. Po potrebi, uzima se i poslijepodnevni ili večernji uzorak. Osim venske krvi, kortizol se može mjeriti u 24-satnom urinu (slobodni kortizol) ili u pljuvački (kasni večernji pljuvačni kortizol). Pacijent treba izbjegavati intenzivan fizički napor i stres prije testiranja, te obavijestiti ljekara o upotrebi lijekova poput kortikosteroida ili oralnih kontraceptiva.