Kreatinin (Creatinine)

Redakcija LabMedicina.org

Određivanje nivoa kreatinina u krvi i urinu predstavlja standardni laboratorijski test za procjenu funkcije bubrega i izračunavanje stope glomerularne filtracije.

Kreatinin je spontani razgradni produkt kreatina i kreatin-fosfata, spojeva koji se nalaze u mišićnom tkivu i služe kao izvor energije. Proizvodnja kreatinina u organizmu je srazmjerna ukupnoj mišićnoj masi i odvija se prilično konstantnom brzinom. Bubrezi filtriraju kreatinin iz krvi kroz glomerul i izlučuju ga urinom bez značajnije reapsorpcije. Zbog toga je nivo kreatinina u krvnom serumu jedan od najpouzdanijih i najčešće korištenih indikatora bubrežne funkcije.

Kome se test preporučuje

Testiranje nivoa kreatinina sprovodi se u sklopu rutinskih pregleda, ali i u cilju dijagnostike i praćenja specifičnih stanja:

  • Rutinska procjena zdravstvenog stanja i funkcije bubrega kod odraslih i djece.
  • Praćenje pacijenata sa hroničnim bolestima poput dijabetesa i arterijske hipertenzije.
  • Sumnja na akutno ili hronično zatajenje bubrega na osnovu simptoma poput oticanja ili smanjenog mokrenja.
  • Procjena stanja prije primjene primarno nefrotoksičnih lijekova ili radioloških kontrastnih sredstava.
  • Praćenje pacijenata na hemodijalizi ili nakon transplantacije bubrega.

Priprema i uzorak

Za analizu se uzima uzorak venske krvi, a nerijetko se mjeri i u uzorku 24-satnog urina radi procjene klirensa kreatinina. Prije vađenja krvi preporučuje se izbjegavanje konzumacije velikih količina crvenog mesa unutar 24 sata prije testa, kao i izbjegavanje izuzetno napornih fizičkih vježbi. Pacijent treba obavijestiti ljekara o svim lijekovima koje koristi, jer pojedini lijekovi mogu utjecati na tubularnu sekreciju kreatinina ili analitičku metodu.

Tumačenje nalaza

Nivo kreatinina u krvi obrnuto je proporcionalan funkciji bubrega. Povišene vrijednosti kreatinina u krvi ukazuju na smanjenu sposobnost bubrega da eliminiraju otpadne tvari. Uzroci povišenja mogu biti akutna ili hronična bubrežna bolest, opstrukcija mokraćnih puteva (npr. kamenci ili uvećana prostata), teška dehidracija, šok, ili opsežno oštećenje mišića. Snižene vrijednosti primjećuju se kod stanja praćenih smanjenom mišićnom masom, kao što su starost, mišićna atrofija, uznapredovala malnutricija, te tokom trudnoće usljed prirodnog povećanja protoka krvi kroz bubrege.

Važne napomene

Sama koncentracija kreatinina u krvi zavisi od spola, dobi, rase i mišićne mase, te stoga blago povišen kreatinin kod mlade mišićave osobe ne mora imati isto značenje kao kod starije, nepokretne osobe. Iz tog razloga se danas nalaz kreatinina obavezno koristi za izračunavanje procijenjene stope glomerularne filtracije (eGFR). Referentni intervali variraju među laboratorijama ovisno o metodologiji mjerenja.