Lipidni status (Profil lipida)

Redakcija LabMedicina.org

Lipidni status obuhvata grupu laboratorijskih analiza koje mjere nivoe masnoća u krvi radi procjene kardiovaskularnog rizika i zdravlja metabolizma.

Lipidni status, ili profil lipida, predstavlja grupu povezanih laboratorijskih analiza koje mjere koncentraciju specifičnih masnoća (lipida) i njihovih nosača (lipoproteina) u krvi. Standardni panel obično obuhvata mjerenje ukupnog holesterola, HDL holesterola (često nazvanog "dobri" holesterol), LDL holesterola ("loši" holesterol) i triglicerida. Masti su vitalne za izgradnju ćelijskih membrana i sintezu hormona, ali njihov poremećaj ili dugotrajni višak u cirkulaciji dovodi do uspostavljanja procesa ateroskleroze, odnosno stvaranja plakova na zidovima krvnih sudova, što značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Kome se test preporučuje

Određivanje lipidnog profila koristi se i kao preventiva i kao dijagnostički alat u procjeni zdravlja srca i krvnih sudova. Indikacije obuhvataju:

  • Rutinski preventivni skrining odraslih osoba u sklopu redovnih zdravstvenih pregleda
  • Procjenu stanja kod osoba sa povišenim krvnim pritiskom, dijabetesom ili gojaznošću
  • Osobe sa porodičnom anamnezom rane pojave kardiovaskularnih bolesti ili poremećaja lipida
  • Praćenje pacijenata koji su na terapiji za snižavanje masnoća u krvi (poput statina)
  • Procjenu rizika kod pušača i osoba sa nezdravim životnim stilom

Priprema i uzorak

Za izradu lipidnog profila uzima se uzorak venske krvi. Kako bi se dobili tačni i pouzdani rezultati, neophodno je da pacijent gladuje 8 do 12 sati prije vađenja krvi, pri čemu je dozvoljeno unositi samo vodu. Izbjegavanje konzumacije alkohola najmanje 24 sata prije testa je obavezno, jer alkohol može lažno povisiti nivo triglicerida. Pacijenti trebaju zadržati uobičajene navike u ishrani tokom dvije sedmice prije testiranja, jer nagle promjene u dijeti neposredno prije vađenja krvi mogu dati pogrešnu sliku realnog stanja.

Tumačenje nalaza

Nalazi lipidnog profila se uvijek tumače integrisano, uzimajući u obzir sve komponente panela i individualni rizik pacijenta.

  • Povišen ukupni i LDL holesterol: Directno se povezuju sa povećanim rizikom od taloženja masnoća u arterijama i razvojem aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti.
  • Snižen HDL holesterol: Predstavlja nepovoljan nalaz, jer HDL učestvuje u uklanjanju viška holesterola iz perifernih tkiva i njegovom transportu nazad u jetru.
  • Povišeni trigliceridi: Često ukazuju na metabolički sindrom, netoleranciju na glukozu ili povećan unos ugljenih hidrata, dok izrazito visoke vrijednosti nose rizik od nastanka akutnog pankreatitisa.

Važne napomene

Privremene promjene u nivoima lipida mogu se javiti tokom akutnih infekcija, nakon hirurških zahvata, tokom trudnoće ili usljed izražene fizičke iscrpljenosti, te se u takvim stanjima izrada profila obično odgađa. Ciljne, optimalne vrijednosti pojedinih lipida nisu jednake za sve osobe; one se javno prilagođavaju na osnovu ukupnog kardiovaskularnog rizika pojedinca. Referentne vrijednosti variraju među laboratorijama zavisno od metoda, te finalnu procjenu i terapijske korake ugradnjom nalaza vrši ljekar.