Lipoprotein(a), skraćeno Lp(a), specifična je čestica u krvi sastavljena od lipoproteina male gustoće (LDL) i dodatnog proteina nazvanog apolipoprotein(a). Nivo Lp(a) u krvi pretežno je određen genetskim faktorima i ostaje relativno stabilan tokom čitavog života pojedinca, bez značajnog uticaja dijete, fizičke aktivnosti ili većine standardnih lijekova za snižavanje masnoća. Visoke koncentracije Lp(a) doprinose nakupljanju masnih naslaga na zidovima krvnih sudova i potiču formiranje ugrušaka, čime predstavljaju snažan i nezavisan faktor rizika za razvoj ateroskleroze, srčanog i moždanog udara.
Kome se test preporučuje
Mjerenje nivoa Lp(a) ne radi se opštoj populaciji kao rutinski screening, već je usmjereno na identifikaciju osoba sa visokim nasljednim rizikom. Test se preporučuje u sljedećim slučajevima:
- Osobama sa ranom pojavom kardiovaskularnih bolesti (srčani ili moždani udar kod muškaraca mlađih od 55, odnosno žena mlađih od 65 godina).
- Pacijentima sa porodičnom istorijom rane kardiovaskularne bolesti kod srodnika prvog stepena.
- Osobama sa dijagnosticiranom porodičnom hiperholesterolemijom.
- Pacijentima kod kojih se uočava progresija ateroskleroze uprkos adekvatnoj terapiji statinima i kontrolisanim nivoima LDL holesterola.
- Za precizniju procjenu rizičnog profila kod osoba sa umjerenim kardiovaskularnim rizikom.
Priprema i uzorak
Za testiranje je potreban uzorak venske krvi. Iako nivo Lp(a) ne zavisi direktno od unosa hrane, preporučuje se uzimanje uzorka nakon kratkotrajnog posta (8 do 12 sati), posebno ako se u sklopu istog vađenja krvi radi i kompletni lipidni status. Testiranje treba odgoditi u slučaju akutnih upalnih stanja, težih infekcija, nedavnog hirurškog zahvata ili srčanog udara, jer Lp(a) može privremeno porasti kao reaktant akutne faze.