Holesterol je esencijalna lipidna supstanca koja se prirodno proizvodi u jetri, a u organizam se unosi i putem hrane životinjskog porijekla. On je ključna komponenta svih ćelijskih membrana i služi kao polazna osnova za sintezu steroidnih hormona, vitamina D i žučnih kiselina potrebnih za probavu masti. Budući da holesterol nije rastvorljiv u vodi, kroz krvotok se transportuje u obliku lipoproteina. Mjerenje ukupnog holesterola pruža uvid u ukupnu količinu ove masnoće u krvi. Iako je neophodan za funkcionisanje organizma, prekomjeran nivo holesterola u krvi predstavlja jedan od glavnih faktora rizika za razvoj ateroskleroze, koronarne bolesti srca, infarkta miokarda i moždanog udara.
Kome se test preporučuje
Procjena nivoa ukupnog holesterola predstavlja standardni dio preventivne medicine i kardiološke dijagnostike. Test se preporučuje:
- Svim odraslim osobama u sklopu redovnih sistematskih pregleda radi procjene kardiovaskularnog rizika.
- Osobama s porodičnom historijom povišenih masnoća u krvi ili ranih srčanih oboljenja.
- Pacijentima koji boluju od dijabetesa, hipertenzije ili gojaznosti.
- Osobama sa stilom života koji uključuje pušenje, nezdravu ishranu i fizičku neaktivnost.
- Kao kontrolni test radi praćenja efikasnosti dijetetskog režima ili terapije statinima i drugim hipolipemicima.
Priprema i uzorak
Za testiranje se uzima uzorak venske krvi. Radi dobijanja najtačnijih i najpouzdanijih rezultata, preporučuje se da pacijent gladuje 9 do 12 sati prije vađenja krvi (dozvoljeno je piti samo vodu). Dan prije testiranja treba izbjegavati konzumaciju izuzetno masne hrane i alkohola, te izbjegavati naporne fizičke aktivnosti. Također, akutne bolesti, infekcije, operacije ili nedavni stresni događaji mogu privremeno izmijeniti nivo holesterola, pa se u takvim stanjima testiranje obično odgađa dok se pacijent ne oporavi.