Vitamin A (Retinol)

Redakcija LabMedicina.org

Određivanje nivoa vitamina A u krvi koristi se za procjenu nutritivnog statusa, dijagnostiku deficitarnih stanja i detekciju potencijalne toksičnosti.

Vitamin A (retinol) je hidrofobni vitamin rastvorljiv u mastima koji igra esencijalnu ulogu u održavanju zdravlja vida, diferencijaciji tkiva, imunološkom odgovoru i očuvanju integriteta kože i sluznica. Unosi se hranom životinjskog porijekla (kao gotov retinol) ili biljnog porijekla (u obliku provitamina poput beta-karotena). Nakon apsorpcije u crijevima, pohranjuje se u jetri, odakle se po potrebi transportuje u krvotok vezan za specifični protein. Određivanje koncentracije retinola u serumu standardna je laboratorijska metoda za procjenu statusa vitamina A u organizmu.

Kome se test preporučuje

Merenje nivoa vitamina A u krvi preporučuje se u sljedećim kliničkim indikacijama:

  • Sumnja na deficit vitamina A, propraćena simptomima poput noćnog sljepila (niktalopija) i suvoće očiju (ksenoftalmija).
  • Pacijenti sa hroničnim poremećajima apsorpcije masti (celijakija, Crohnova bolest, cistična fibroza, stanje nakon bariatrijske hirurgije).
  • Hronične bolesti jetre i pankreasa koje utiču na skladištenje i metabolizam nutrijenata.
  • Sumnja na hipervitaminozu A uslijed prekomjernog unosa dodataka prehrani ili terapije retinoidima.
  • Procjena nutritivnog statusa kod teško neuhranjene djece i odraslih.

Priprema i uzorak

Za analizu se uzima uzorak venske krvi (serum). Zahtijeva se post u trajanju od 8 do 12 sati prije vađenja krvi. Izuzetno je važno da pacijent ne konzumira dodatke prehrani koji sadrže vitamin A neposredno prije testiranja. Uzorak krvi je osjetljiv na svjetlost, pa se mora adekvatno zaštititi odmah nakon vađenja kako bi se spriječila degradacija retinola i dobili pouzdani rezultati.

Tumačenje nalaza

Nivo retinola u serumu održava se u relativno uskom opsegu sve dok se zalihe u jetri značajno ne iscrpe ili ne prezasite.

  • Snižene vrijednosti: Ukazuju na dugotrajno nedovoljan unos ishranom, tešku malapsorpciju ili uznapredovala oštećenja jetre. Deficit povećava rizik od oštećenja vida, smanjene otpornosti na infekcije i poremećaja na koži.
  • Povišene vrijednosti: Obično su rezultat prekomjerne suplementacije. Toksične koncentracije mogu dovesti do oštećenja jetre, povećanog intrakranijalnog pritiska, bolova u kostima i zglobovima te teratogenih efekata kod trudnica.

Važne napomene

Zbog sposobnosti jetre da puferuje nivoe retinola, blagi ili umjereni deficit u ranim fazama ne mora uvijek biti reflektovan u serumu. Referentne vrijednosti variraju zavisno od starosne dobi pacijenta i metodologije koja se koristi u laboratoriji. Svako odstupanje od referentnih vrijednosti treba evaluirati stručno medicinsko osoblje.

}